Pražsky orloj – Tehničsko čudo 15-ogo stolětja

kategorija: NAUKA - TEHNIKA
datum: 2019-01-01, avtor: aVM

Orloj jest astrolabovy časovnik izobražajuči vrěme, poziciju Solnca, Luny i zvězd. Pražsky orloj jest jedin iz najstarših dodnes rabotajučih astronomičnyh srědnověkovyh instrumentov. Orloj byl postavjeny v 1410 mehanikom Mikulašom iz Kadanje i matematikom Janom Ondřejův rěčenym Šindel, byvšim profesorom i rektorom Karlovogo Universiteta v Pragě.


orloj

Pražsky orloj jest astrolab dviženy od časovnikovoj mašiny i ješče imajuči mnoge tehnične ulěpšenja. Češsko nazvanje orloj jest iz latinskogo slova horologium. Na obrazu orloja jest planarna projekcija globusa Zemje iz pozicije Pragy na kosmičnu ravninu (jest to projekcija obraza iz 3D na 2D), kde možemo viděti ekvator, tropične paralelne linije od konstelacij Raka i Kozoroga, zvězdnu sferu, astronomičny punkt ravnodenstva vesny, a ješče pozicije Solnce i Luny.


užitje astrolaba

Astrolab jest originalno instrument antičnyh astronomov, astrologov i morjskyh navigatorov. S pomočju astrolaba možno poznati svoju geografičnu poziciju na Zemji, vrěme itd. Prvy astrolab pravděpodobno sotvoril grěčsky astronom Ipparhos Nikajsky v 2-om stolětju prěd Hristom ili grěčska filozofica Ippatija Alexandrijska v 5-om stolětju našej ery. Potom astrolab ulěpšali Arabi i Persijci, najmě matematik Muhammad ibn Musa al Hwarizmi v 9-om stolětju.

Pražsky orloj nam uže vyše od 600 lět vsaky denj davaje tute informacije:

Pražsky orloj imaje ješče druge interesne mehanizmy. Jedin mehanizm imaje 365 pozicij i pokazyvaje vsaky denj v godu, različne mehanizmy dvigajut s skulpturami 12 svetyh apostolov i skulpturami zlatogo kokota, Turka, Smrti, filozofa, hronikarja, astronoma, kupca i drugyh lic. Vsaku polnu časinu otvori se dvě okna na vrhu orloja i pokazyvaje se 12 apostolov, zlaty kokot pěvaje i različne skulptury dvigajut se i dělajut zvuky. Tute mehanizmy byli k astrolabu pridane v 1470 mehanikom Hanušem i potom ješče drugymi odličnymi ljudjami.

Pražsky orloj

Mnogo interesny mehanizm jest maly model Luny na pokazyvatelju astrolaba. Jest to mala sfera imajuča črnu i srěbrnu polovinu pokazyvajuču fazu Luny. Rotacija tutoj sfery jest samo od zemjskoj gravitacije, kogda pokazyvatelj na orloju s tutoju maloju sferoju na koncu pokazyvatelja rotuje jedin polny krug v den. V srědině sfery jest maly i prosty mehanizm s 57 zubami, ktory tvori efekt rotacije Luny jedin raz za 28.5 dnjev (57/2 = 28.5). Mehanizm ide polno avtomatično i ručnu korekciju trěba dělati toliko jedin raz za četyri lěta.


mehanizm Luny

Pražsky orloj jest veliky tehničsky pamětnik naučnogo znanja češskogo naroda. Tvorci orloja byli dva Čehi – mehanik Mikulaš iz Kadanje i profesor i rektor Karlovogo Universiteta Jan Ondřejův rěčeny Šindel. Naučniki nedavno iz staryh dokumentov poznali, že konstrukcija mehaničnyh koles orloja jest mnogo originalna. Zuby na kolesah orloja dělajut originalnu kombinaciju čisel ulěpšajuču pitagorejske čislne slědy. Pomočju tutoj matematičnoj teorije mehanizm orloja ne trěbuje velike kolesa, ale toliko originalnu kombinaciju několiko menših koles. Dnes tutoj čislny slěd matematiki znajut kako Šindelov slěd (Šindel sequence).

Šindelov slěd jest bezkonečna ciklična sekvencija četyrěh čisl 1, 2, 3, 4 kako 1, 2, 3, 4, 3, 2, 1, 2, 3, 4, 3, 2, 1, ... Iz tutoj cikličnoj sekvencije možno dělati bezkonečny linearny slěd rastučih prirodnyh čisel 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, ... kako (1), (2), (3), (4), (3+2), (1+2+3), (4+3), (2+1+2+3), ... Pražsky orloj Šindelovu sekvenciju koristi na intervalu od 1 do 24 do zvuka zvonov časovnika.


zubove kolesa i Šindelov slěd

Pražsky orloj jest vzorom podobnyh orlojev v světu. Možno najinteresnějšu kopiju možemo viděti v stoličnom gradu Tokjo v Japoniji. Orloj jest instalovany do novogo vysokogo zdanja v modernoj časti Šindžuku grada Tokjo.


Šindžuku, grad Tokjo v Japoniji



QR-kod članka